Tokom pandemije koronavirusa često se zanemari podjednako važan, ako ne i opasniji faktor rizika po zdravlje nego što je to i sam virus, a to je neprekidni stres kao odgovor na datu situaciju, kaže Fadil Šabović, član Kriznog operativnog štaba za zdravstveno-odgojne aktivnosti i načelnik Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Razumljivo je, kaže, da se u situacijama kao što je ova pandemija, posebno u početnoj fazi, o ovom faktoru rizika manje govori, ali on zbog toga nije manje važan. Nakon faze prilagođavanja novonastaloj situaciji, on traži našu punu pažnju i ispravan stav jednako kao i predložene socijalne i higijenske mjere.
– Stres slabi odbrambene snage organizma (imunitet sistema) i time uveliko doprinosi razvoju bolesti i dodatno je (nekad i fatalno) komplicira. Reduciranje stresa od vitalne je važnosti za nesmetan rad organizma i kada se pojavi treba ga prepoznati i adekvatno tretirati – naglasio je Šabović.
Dugotrajni stres može izazvati razne ozbiljne posljedice, od psihičkih problema – depresije, straha i tjeskobe, pa sve do probavnih, gastrointestinalnih ili kardiovaskularnih tegoba.
– U samo nekoliko minuta pravilnog, dubokog disanja smanjuje se nivo kortizola i doprinosi smirivanju nakon stresne situacije – polako udišite na nos, brojeći do pet, zadržite dah i brojite do tri, polako izdišite kroz usta opet brojeći do pet, te ponavljajte postupak nekoliko puta dok ne osjetite smirenje – savjetuje Šabović.
Kako se navodi u preporukama stručnjaka Instituta, važno je u ovoj situaciji, ovladavanjem tehnika umanjenja stresa, “ovladati sobom” i tako biti dobar primjer drugima, posebno članovima porodice, prijateljima ili radnim kolegama koji su manje otporni na faktore koji uzrokuju stres.
Pristup onima koji pokazuju izraženu anksioznost (strah) treba biti smiren, blagonaklon, pun razumijevanja i saosjećanja. Panika nije opcija, oprez jeste, poručuju iz INZ-a.
Simptomi stresa su glavobolja, bol u prsima i mišićima, umor, otežana probava, nesanica, strah, nemir, ljutnja i bijes, depresija, prejedanje ili gubitak apetita, zloupotreba alkohola i droga, osamljivanje i slično.
Navodeći kako umanjiti stres ističe da lagana tjelesna vježba djeluje pozitivno na nadbubrežne žlijezde, koje su odgovorne za sintezu hormona stresa, a ako je moguć, boravak na suncu, u bašti ili barem na balkonu u situacijama preporučene izolacije potiče lučenje serotonina – tzv. “hormona sreće”.
Pomaže i konzumacija vitamina B kompleksa koji se često nazivaju antistres vitaminima, a važni su za cjelokupno zdravlje organizma, ali i opuštanje toplom kupkom – kupajte se u miru dvadesetak minuta barem jednom sedmično kako bi ublažili stres.
– Smijeh je najbolji lijek, a sasvim je dovoljno da jednu-dvije “doze” vijesti i loših informacija zamijenite humorističkim programom ili dobrim filmom. Dozirajte praćenja medija u vezi sa stanjem pandemije – dovoljno je informisati se jednom u toku dana, izabrati ozbiljan medij i pažnju posvetiti umirujućim aktivnostima koje su nabrojane – saopćili su iz INZ-a.
