Brza hrana koja je u ponudi u urbanim zonama Sarajeva ima visok sadržaj soli i trans masti – kazao je danas u Sarajevu šef evropskog Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za nezarazne bolesti i promociju zdravlja i jedan od vodećih svjetskih eksperata za ishranu i njen utjecaj na zdravlje dr. João Breda.
Na prezentaciji rezultata Studije o nutritivnom sastavu hrane na ulicama i brze hrane u Sarajevu koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Farmaceutskim fakultetom i Fakultetom za ishranu i hranu u Portu, održanoj u Gimnaziji Obala, Breda je dodao da se poželjne namirnice poput pripremljenog voća rijetko mogu pronaći u ponudi, dok su zašećerena bezalkoholna pića široko dostupna, čak i više od vode.
Naglasio je da su u izvještaju navedene karakteristike prodajnih mjesta, gotove hrane u ponudi i nutritivni sastav, naročito, trans masne kiseline i sadržaj soli ulične hrane i hrane za ponijeti.
Istakao je da je so u hrani predstavlja veliki problem, da odrasla osoba ne bi smjela konzumirati više od pet grama dnevno te da u mnogim zemljama građani konzumiraju od 12 do 15 grama.
Govoreći o prekomjernom konzumiranju soli, kazao je da prouzrokuje srčane i kardio-vaskularne bolesti te povećala krvni pritisak.
Kao drugi veliki problem naveo je trans masti koje su vrlo loše za zdravlje te kazao da su u nekim zemljama, kao što je Danska, Mađarska i Švicarska, te vrste masti zabranjene ili limitirane.
– Možemo jako dobro kuhati sa manje soli, a da hrana i dalje budu ukusna i kvalitetna. Previše soli je sinonim za loše kuhanje i dobri kuhari nikad ne koriste puno soli – podvukao je Breda.
Naglasio je potrebu za zdravstvenim politikama usmjerenim na bolje informiranje javnosti i unapređenje nutritivnog kvaliteta hrane i pića, uz očuvanje njihove kulturološke uloge i uloge u zajednici, sa ciljem smanjenja nastanka nezaraznih bolesti povezanih sa ishranom.
Federalna koordinarorica Zavoda za javno zdravstvo FBiH za ishranu Aida Filipović-Hadžiomeragić istakla je da je cilj projekta organiziranje usmjerenih aktivnosti, mjera i intervencija koje će poslužiti za prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti od kojih najviše obolijeva, ali i umire stanovništvo u Federaciji BiH.
Istakla je da je Federalno ministarstvo zdravlja i Zavod za javno zdravstvo FBiH usmjerilo napore na prevenciju širenja tih bolesti.
– Ovakva istraživanja služe za pribavljanje dokaza o nutritivnom sadržaju hrane ali i o karakteristikama prehrambenog okruženja – kazala je.
Filipović-Hadžiomeragić je naglasila da je istraživanje provedeno prema standardiziranoj metodologiji te da su obuhvaćene lokacije na kojima se prodaje ulična hrana i hrana za ponijeti na deset frekventnih lokacija u urbanim i prigradskim zonama Sarajeva.
Istakla je da u FBiH samo trećina odrasle populacije svakodnevno konzumira svježe voće, a manje od trećine povrće te da su to vrlo indikativni podaci na kojima se treba raditi.
Govoreći od djeci, kazala je da ih skoro polovina svakodnevno konzumira grickalice i zašećerena bezalkoholna pića, što su poražavajući podaci. Između ostalog, kazala je da samo trećina odraslih ne dosoljava hranu.
Provedbu studije u BiH podržala je i Švicarska agencija za razvoj i suradnju (SDC)/Vlada Švicarske kroz zajednički projekat “Smanjenje faktora rizika u Bosni i Hercegovini: izrada i unapređenje modernih i održivih strategija, kapaciteta i usluga u oblasti javnog zdravlja sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva”, koji se realizira u BiH.
Predstavnici Udruženja kuhara BiH su u okviru radionice učenicima Gimnazije “Obala” pripremili zdrave obroke sa smanjenim udjelom soli i trans masti, nakon čega su razgovarali o prednostima zdrave hrane i prehrambenim navikama.
Fena
