Da li ste znali da određene promjene u načinu života imaju pozitivan učinak na stanje našeg uma te nam mogu pomoći da se bolje osjećamo i živimo kvalitetnije?
Zbog ubrzanog načina života, prekomjerne količine stresa i loših životnih navika, povećava se broj oboljelih od depresije, koja je sve češća i među mlađim ljudima. Iako je bila poznata u svim kulturama i civilizacijama, depresija je postala bolest modernog društva.
A izvor takvog mentalnog zdravlja ljudi, prema riječima profesora psihologije Stephena Ildarija, autora knjige „Lijek za depresiju“, leži u činjenici da ljudi nisu stvoreni za tempo života 21. vijeka kojemu su svojstveni nezdrava hrana, sjedilački način života, zatvorenost u četiri zida, loš san i izolacija od društva.
Kao i svaka bolest, depresija utječe na cjelokupan život čovjeka, pa je treba liječiti kako se ne bi pogoršala. Međutim, postoje i prirodni načini koji pomažu u borbi s depresijom.
Fizička aktivnost – vježbanje i hodanje
Brojna istraživanja pokazala su da je fizička aktivnost izuzetno korisna u „podizanju“ raspoloženja. Vježbanje povećava razinu endorfina (hormona sreće) koji pozitivno utječu na raspoloženje. Ako možete, vježbajte ili se krećite barem 30 minuta, tri do četiri puta u sedmici. Vježbanje će pomoći ne samo da poboljšate kondiciju i povećate vlastito samopouzdanje nego i da sretnete nove ljudi i steknete nova prijateljstva.
Hranite se zdravo
Prehrana bogata svježim voćem i povrćem, mahunarkama, orašastim plodovima, ribom, morskim plodovima, maslinovim uljem te cjelovitim žitaricama ima povoljan učinak na podnošenje stresa. Konzumirajte hranu bogatu kompleksnim ugljikohidratima, poput smeđe riže, zobi, kukuruza i sl., te hranu poput puretine, piletine i ribe, koja sadrži aminokiselinu triptofan, koja pomaže u proizvodnji serotonina,hormona sreće. Osim mesa, dobar izvor zdravih proteina su grah, grašak, sir, mlijeko, soja i jogurt.
Sunčeva svjetlost i svjež zrak
Promjene raspoloženja i depresija usko su povezane s nedostatkom vitamina D. Mnoge studije su pokazale kako povećana izloženost suncu može učiniti ljude sretnijim, naročito u kombinaciji s umjerenom tjelovježbom poput lagane šetnje prirodom ili plivanja. Provodite što više vremena na svježem zraku, u prirodi, parku ili vrtu.
Ustalite ritam spavanja
Istraživanja su pokazala da osobe koje nakon ponoći odlaze u krevet imaju 24 posto više šanse da boluju od depresije od osoba koje na spavanje odlaze prije 22 sata. Oni koji odlaze na spavanje i ustaju svakog jutra u isto vrijeme imaju manje problema s umorom i promjenom raspoloženja. Zato, ustalite ritam spavanja i omogućite svom tijelu da se odmori i opusti tokom noći.
Opuštanje – meditacija i joga
Potrebno je prepoznati što nosimo u sebi, što u nama izaziva tugu, ogorčenost, bezvoljnost i depresiju te ih svjesno ukloniti. Međutim, pronalaženje uzroka zahtijeva rad na sebi i vrijeme za sebe. Meditacija će vam pomoći da se fokusirate i poboljšate odnose sa samima sobom, osluškujete svoje misli te reducirate stres. Slično njoj, izvođenje nekih jednostavnih vježbi joge pomaže da se opustite te oslobodite napetosti i umora.
Druženje s prijateljima
Činjenica je da ljudi sve češće sa svojim prijateljima komuniciraju virtualno nego uživo. To se negativno odražava na odnose koji postaju površni, a ljudi se osjećaju usamljenijim. Druženje s prijateljima i pozitivne aktivnosti, poput zajedničkih večera, odlazaka u kino ili pozorište, popravljaju raspoloženje i čine nas sretnijima.
Čak i ako potpuno ne promijenite svoj način života, imajte na umu da je tajna u malim koracima. Izdvojite svakodnevno pola sata bilo za vježbanje, šetnju, meditaciju, druženje s prijateljima… za bilo šta što će vas opustiti i popraviti raspoloženje.
